TANAK REBUS ALI IZVRSNO ZVUČI

CARLOS SANTANA, MONTREUX 2011

U prošlom postu pomenuh You Tube kao važan dio moje svakodnevice. Predobro je da bih zaobilazio kao što zaobilazim neke druge velike stvari na internetu. Savršeno "društvo" dok radim enigmatiku, naravno uz enigmatiku najbolje ide muzika. Svašta sam otkrio, pogotovo u oblasti drage mi etno muzike, algoritam skonta šta me zanima pa nudi još, počesto praćeno lijepim snimkama krajolika odakle su akordi stigli.

U kategoriju dobrih starih stvari spada i veliki Carlos Santana pa sam nedavno slušao i pogledavao koncert u Montreux-u iz 2011. Gore vam nudim link sa njegovim slavnim (kažu najboljim) instrumentalom čiji prvi akordi odvukoše moju pažnju. "SAMBA PA TI" je naslov, značenje je "Samba za tebe", lako ćete naći i priču gdje i kako je kreirao taj biser (1973) za koga je sam rekao da je prva istinski njegova stvar. Odmah nakon prvih akorda sjeo je na ivicu bine, nadohvat publici... Enigmat u meni u toj pomalo neobičnoj sceni višedecenijskom automatikom potraži kakvu ideju i lako nađe super jednostavan (naravno nimalo originalan) rebus SANTANA SJEDI - SANTA NAS JEDI. Dok sam bio još "pri šutu" prepoznah i zgodnu stvar sa naslovom ispod videa. SAMBA PA TI se može prekomponirati novim prekidima između riječi pa dobih SAM BA, PATI. To bi trebala biti jednostavna čitaljka (ispravite me stručnjaci ako griješim, nisam tu na svom terenu) no inovator u meni pomisli dalje, da ne kažem više... Definicija regularnog rebusa je da ono što oko vidi artikuliramo riječima, pa dobijemo ono što zovemo postavkom, onda ispremiještamo prekide među riječima i dobijemo rješenje. SANTANA SJEDI - SANTA|NA S|JEDI. Ovdje sa nazivom pjesme koji nam pada na pamet kad čujemo prve akorde sve je isto osim što ulazna "vrata" nisu oči već uši, nudimo mozgu ono što smo ušima primili, prepoznajemo i artikuliramo riječima, na kraju jednako premjestimo prekide. Ideja, odnosno rješenje nije ni blizu savršenstva, meni zgodna zbog onog slavnog sarajevskog BA (siguran sam da nije samo sarajevsko, drugi će mi oprostiti jer zaista nisam siguran kako stvari stoje u teritorijalnoj rasprostranjenosti te ljupke uzrečice). On što znam je zanimljivost da je isto to BA, odnosno .ba BIH državni internet kod (ccTLD, country code top-level domain). Ovo rješenje izgleda malko bolje ako pomislim(o) da može biti opis stanja i raspoloženja nekog zemljaka koga muči nostalgija ili samoća, ili, gluho bilo, oboje. Nisam baš usamljenik, a ni mučenik, ali nije ova "samba" ni neprimjenjiva za mene u ovom novom životu koji mi se "dogodio". Svejedno, ostaje jedan od najdražih mi instrumentala:).

Zvučni rebus, naravno, ne mora biti zasnovan na naslovu, izvođaču, instrumentu..., može biti bilo šta što je sinulo nakon što su uši ponudile nekoliko akorda ili tonova (mora, vjetra, groma, vozila ...). Kao i sa videom ili animacijom ovdje online izdavaštvo pruža nešto što papir ne može.

Papirni rebus je dobri Ćos ukrižaljčio i lijepo priredio za novi broj Kvizorame. Ovaj zvučni mogu predložiti za himnu nostalgičnih usamljenika.

PRIJE 40 I 25 GODINA

You Tube je zanimljiv i koristan dio moje dnevne rutine. Možda je algoritam zbunjen različitošću tema koje tražim, no ipak je pohvatao neke stvari pa počesto ponudi nešto kao da čita moja sjećanja i potrebe. Tako nekidan dobih "Uspon na Maglić". Prekrasan video, lijepo vrijeme, dron sa kamerom, svakom ljubitelju prirode i planina praznik za oko. Meni još i malko više, naravno, o uspomenama je riječ. U ljeto 1984. smo išli redom: Prenj (Jezerce, Taraš pa ujutru vrh Zelena Glava) potom Zelengora (Orlovačko jezero, vrh Bregoč pa sutradan Štirinsko jezero), naredni dan prašuma Perućica, Trnovačko jezero i Maglić, najviši vrh BIH, u finišu Crno jezero na Durmitoru, Mliječni do i Bobotov kuk, najviši vrh Durmitora. Treba li reći slavno "A bilo nam je lijepo...".

Gornja slika je nastala prije 40 godina na vrhu Maglića (Trnovačko jezero u pozadini), donja je mogla nastati iste godine, 3 mjeseca ranije, kad sam Golden Gate obilazio kao turist, no ova je iz 2000-e kad sam tu u statusu izbjeglice, odnosno imigranta. Imam slične kombinacije i iz Slovenije, turist pa begunec pa opet turist. 

You Tube friend me podsjetio i na ovu skandinavku koja je bila druga omotna stranica u izdavačkom pokušaju za zemljake, ponuđeno početkom 2000-e.

Negdje imam i skandinavku iz Vjesnikova Kviza sa vrha Krna, a i sličnu u Orbisu sa Škrčkim jezerima na Durmitoru. Naći ću to i dodati ovdje. 

Svima želim sretnu i uspješnu Novu 2025-u, nadajmo se da ćemo je pominjati po dobru. Zasad su moji proljetnji planovi otvoreni, rado bih opet u naše planine ili s nekim od starih prijatelja na Golden Gate (jedan iz ekipe sa Maglića 1984. je bio proljetos), najbolje oboje.

PRIJE 38 GODINA

Evo sam našao prvu skandinavku koju gore pomenuh, davno skenirao i poslao mi Miroslav Cvetković. Prelijepa sjećanja, sa BL prijateljima smo bili u Bovcu, uživali u jednom od najljepših predjela koje sam ikad posjetio. Nadam se utvrđivanju gradiva za par mjeseci.

Margareta je sastavila križaljku, ja sam autor fotosa, ona potpisana, ništa o fotografu. Druga skandinavka (još je nisam našao) je iz Orbisa, fotograf potpisan. 

VJESNIKOV KVIZ 411    18.11.1987.

NEPRESUŠNA NEISCRPNOST

Nisam siguran kad sam „otkrio“ taj 11-slov, NEISCRPNOST, moj najdraži startni pojam. Imam ga u nekoliko talijanki još u HIK-u, poslije sporadično, a onda sam prije desetak godina odradio seriju bušmana za Feniks. Nemam sve objavljene bušmane, sudeći po mojim originalima bilo ih je petnaestak, uvijek započeti od NEISCRPNOST negdje u sredini mreže.

Priča o neiscrpnosti može biti zanimljiva u dijelu teoretske obrade sastavljanja bušmana. Od samog početka, pa razvijanje kombinacije, na kraju počesto teretno dovršavanje. Može biti i zanimljiv primjer za analizu i vrednovanja sastavka.

Autor standardnog bušmana ima punu slobodu pa odabir startnih pojmova govori o stilu, ambicijama i sl. Birao sam neiscrpnost najprije zbog „čupave“ strukture, dva samoglasnika i pet suglasnika su lijep izazov i nesumnjiva vrijednost. Drugi motiv je vezan za značenje, poruka je jasna – nema granica našoj lijepoj igri riječima, neiscrpan je to izvor za autore i rješavače. Takav izbor može biti i mali doprinos vokabularu naših rješavača. Sigurno je da je taj pojam svima poznat, dakle rješiv, ali je istovremeno lako moguće da ga ti isti rješavači ne koriste u svakodnevnom govoru. Bilo je zanimljivo pratiti i kako su opisivači odrađivali svoj dio posla, nisu od početka koristili sinonim nepresušnost...

Razvijanje kombinacije od startnog pojma logično ide od prepoznavanja teških mjesta. Ovdje se nameće suglasnička grupa SCRPN, locirana u sredini startnog pojma. Drugo zanimljivo mjesto je slovo C, ne baš frekventno u sredini pojma, pa se nameće logika odmah ga riješiti ukrštajući neki zgodan pojam u suprotnom smjeru. Svaki iskusan autor zna da će u nastavku vrlo često mijenjati kombinaciju, pa se i ovdje često dešavalo da željeni pojam kroz slovo C bude mijenjan bezbroj puta. Ponekad sam mijenjao i lokaciju prvog pojma, sve je to bilo prijatna igra, iako je počesto trajalo duže nego bih želio.

Dovršavanje mreže je, u opciji starta iz sredine, vrlo ozbiljan zadatak. Treba solidno popuniti periferiju mreže na sve četiri strane, u sve četiri ugla/kuta. Nekad se tu pojave veliki problemi koji nametnu neželjene promjene u središnjoj kombinaciji ili pristajanje na „nema da nema“ džokere (jednoslovi, dvoslovi, opskurne troslovne kratice). Mnogi od mojih radova početih od neiscrpnosti i neiscrpne ambicije da se napravi nekakva središnja bjelina, izbjegnu jednoslovi i dvoslovi u sredini, kontaminirani su ne samo nepoznatim pojmovima već i opskurnim troslovnim kraticama. Jednostavno, teško je postiće sve što ambiciozni autor želi. Bilo kako bilo dobro je bilo, naravno i dalje uživam u neiscrpnoj igri...

Posebno su me obradovali radovi Nebojše Dragomirovića i Marka Mihaljevića, dragih kolega koji su se na formatima Feniksa željeli okušati sa NEISCRPNOST i, očekivano, napravili vrhunske radove u svom poznatom stilu. Njihova neiscrpna kreativnost i kombinatorika podarila je ovoj maloj zbirci impresivne bjeline. Možda je bilo još radova za koje ne znam, rado bih ih dodao.

Marko Mihaljević  FENIKS

bjelina 7x8    crna polja 12.5%    PDR 5.27

              

Nebojša Dragomirović  FENIKS

bjelina 7x7    crna polja 13.2%    PDR 5.15

    

       

Hajrudin Hodžić  KVIZORAMA

crna polja 12.6%    PDR 5.24

    

               

DR ZVONIMIR KURPES - staro, dobro, još i naglašeno prožeto

Nedavni jesenji boravak u starom kraju sam iskoristio i za listanje sadržaja kutija iz mog najzad otvorenog (godinama sam samo trpao unutra) skladišta u Bihaću. Pokušaću ponešto pokazati ovdje, popratiti komentarima, vjerujem da ima smisla, ne samo kao popunjavanje mog izrazito slobodnog rasporeda aktivnosti. 

Vjesnikov Kviz je bio izdanje od kog smo očekivali najbolje, primjere za ugledanje..., počesto je i bilo tako. U 20-ak prilično razbucanih brojeva koje imam nađoh ovo dolje, radove Dr-a Zvonimira Kurpesa koji se izdvajaju igranjem sa naglašenom prožetošću, odnosno odsustvom većih grupa crnih polja. Veliki Doktor je mogao sve, eto ovdje je odabrao atipičan stil. Ogromna većina njegovih bušmana su lijepo izbalansirane i povezane bijele površine, uz grupe crnih polja. Jednoslovi u sredini su ponekad prisutni, dvoslovi nikad. Vrhunski autor je uvijek sve držao pod kontrolom, nema kompromisa radi velikih bjelina i sličnih ambicija. Sadržaj je uvijek odmjeren sa željom da rješavač uživa što znači rješivost, raznovrsnost, svježina... Detaljnije o svemu tome u nekom od narednih postova.

Ova tri bušmana sam skenirao, printao i riješio, zaista je bilo ugodno, magija istinskog majstora ne blijedi ni nakon tolikih godina. Znam broj i datum samo za prvi rad, vjerujem da su i ostala dva iz prve polovine 80-tih (dopunjeno zahvaljujući pomoći Luke Pavičića). Ispod skeniranih stranica ćete naći rješenja, no predlažem da printate originale i rješavate. Nema boljeg načina ako želimo govoriti o suštini križaljke. Bez rješavanja je (gotovo) kao govoriti o hrani bez jedenja.

Zanimljivo je pogledati brojčane pokazatelje. Za poređenje ne treba ići daleko, pogledajte prethodni post gdje sam se pohvalio svojim lijepim radom. Davno smo usvojili da brojčani pokazatelji imaju ograničenu težinu, ali i da je smisleno navesti ih kao upotrebljiv dio procesa vrednovanja križaljke. Ovdje je zaista zgodno pokazati da je Doktor postigao bolje brojeve prije 42 godine. Zanimljivo, zar ne.

Prvi bušman ima vrlo visoki PDR (prosječna dužina riječi 5.66), potom vrlo niske procente bijelih polja koja nisu dio pojmova  od 7 i više slova (13.5%) ili od 6 i više slova (5.6%). Zgodno je ovdje podsjetiti da će svi autori i urednici lakše pristati na lošije (manje poznate, prečesto korištene...) pojmove ako su kraći. Dakle, prioritet je da duži pojmovi budu kvalitetni. Analizirajući riješeni sadržaj možemo označiti slabije pojmove i izračunati njihov procent no to bi bilo miješanje subjektivnih (naša ocjena koji je pojam nekvalitetan) i objektivnih (izračunavanje procenta) postupaka. Vjerujem da bi nekakvo računanje brojčanih pokazatelja trebalo raditi samo za neriješenu mrežu. U sadržaju možemo brojati objektivne detalje, npr imenice, skupine, sintagme i sl...

VJESNIKOV KVIZ 279, STR 7, 27.10.1982   

23X13   33 CP 11%   PDR 5.66 

36 BP su dio pojmova od 6 i manje slova  13.5%

15 BP su dio pojmova od 5 i manje slova 5.6%

1 jednoslov     1 3-slovna kratica

Drugi bušman je primjer započinjanja kombinacije iz sredine i razvijanje prema periferiji mreže. Upjeh  u ovom stilu rezultira lijepo izbalansiranom mrežom. Ako autor uspije mrežu ispresijecati dugim prolazima vjerujem da imamo kvalitet (poredeći neriješene mreže) na nivou povelikih bjelina. Dr Kurpes je i ovdje postigao lijepi balans i u rasporedu crnih polja, dugih prolaza, a i kvalitete "nosivih" pojmova (dužinom i pozicijom u ulozi "kičme" kombinacije). Slabiji (u poređenju sa gornjim bušmanom) brojčani pokazatelji su posljedica većeg crnila lijevo gore i desno dolje. Tu je i zanimljivi mali detalj - gornja mreža ima tri para crnih polja naslonjenih bočnom stranom (za razliku od onih koja se dodiruju dijagonalno, znači špicom). To bočno dodirivanje susjednih crnih polja poboljšava brojčane pokazatelje... U nekom od budućih postova bi bilo zanimljivo to jasnije pokazati.

VJESNIKOV KVIZ 226, STR 47, 15.10.1980.

23X14   39 CP 12%   PDR 5.24 

87 BP su dio pojmova od 6 i manje slova  30%    

43 BP su dio pojmova od 5 i manje slova  15%

1 jednoslov    

Treći bušman je, vjerojatno, rezultat počinjanja iz sredine koje se, logikom kombinacije, pretvorilo u centralnu bjelinu pomaknutu malko ulijevo od centra, ništa vezano za politiku:)

Brojčani pokazatelji su između gornja dva bušmana. Sadržaj, treba li pominjati, kao i uvijek, kurpesovski, doktorski savršeno doziran (kao lijek za potrebe rješavača), raznovrstan, svjež i rješiv.

VJESNIKOV KVIZ 232, STR 29, 7.1.1981. 

23X14   38 CP 11.8%   PDR 5.46 

61 BP su dio pojmova od 6 i manje slova 21%    

32 BP su dio pojmova od 5 i manje slova  11%

1 3-slovna kratica 

AUTOR NAJZAD ZADOVOLJAN

U priči o neskladu zagovaranog, željenog... i postignutog, evo mi se desio primjer kad mogu reći "to je otprilike to, tu negdje...". Ništa antologijsko, nikakvo savršenstvo, ali usklađeno sa kriterijima o kojima sam pisao u prethodnim postovima.

Hvala uredniku Budimiru Ćosoviću, dragom Ćosu, na savršenoj pripremi i opisima.

KVIZORAMA br 1689, 7.9.2024, str. 29

PDR 5.25

Malko umoran od turizma, a i vrijeme je kišovito, poigrah se bojama. Tu su dvije opcije kolor kodiranja sadržaja mreže ovisno o dužini pojmova. U gornjoj mreži su označeni svi pojmovi od 7 i više slova, a u donjoj 6 i više slova. ONO ŠTO JE ZANIMLJIV PODATAK JE PROCENT BIJELIH POLJA - u gornoj verziji je 22.8%, a u donjoj 13%. Taj podatak može biti upotrebljiv brojčani pokazatelj, objektivni rezultat analize neriješene mreže.

PRVA ANTIKRIŽALJKA?

Preciznije bi bilo reći "anti pojmovi" kao dodatno osvježenje u inače regularnoj križaljci.

Ako na ovom blogu pogledate nedavnu prošlost (2020. i 2021) naći ćete bezopisne bušmane (BOB), moju staru ideju koja je morala čekati tehnologiju sposobnu da rješavačima nudi pomoć u vremenskim razmacima po želji autora. Ideja je jednostavna - rješavač je u poziciji sastavljača, ima mrežu, crna polja, obojena polja sa suglasnicima,  ponešto upisano, no nema opisa ni liste pojmova. Sve uz garanciju da je očekivana (ili vrlo slična) kombinacija sigurno moguća i da se sastoji od poznatih pojmova. 

Slično je i sa današnjom pričom iz davne prošlosti. Prva (koliko ja znam to je ova dolje) ANTISKANDINAVKA je rezultat  želje da rješavaču ponekad ponudimo i ulogu opisivača. Dakle, ako je sve s označenim pojmom obrnuto u opisu će stajati RADO, a rješavač/opisivač će upisati DRAGE VOLJE, nadao sam da će zaista biti drage volje. Novitet je ponegdje i ponekad prihvaćen, u HIK-u je opstao dugi niz godina.

HIK br. 8, str. 15, sredina 1976.

MOJE SASTAVLJAČKE AMBICIJE PRIJE PUNO GODINA

Nisam u prilici da prelistam komplete starih izdanja, a rado bih listao, sličan dobar osjećaj kao kad slušam stare pjesme. Zahvaljujući solidarnosti kolega imam ponešto, ovdje i tamo, nešto sam pokupio sa enigmatskih blogova... Neka rješenja su skenirani moji originali u nekoliko razbucanih bilježnica koje su nekim čudom sačuvane, a dobio sam ih prije desetak godina.

Da sam bio ambiciozni mladac koji se želio dokazati radeći bjeline zaista jesam, da sam bio zadovoljan zaista nisam, toliko mlad i zanesen nisam bio. Prepisivao sam ih sa mojih vinaz ploča uredno, najljepše što sam znao, izgledale su možda solidno sve dok se ne bih zagledao u sadržaj. Zagledavši se u realnost, uključujući i radove iskusnih majstora, shvatih da sam još daleko od njih, ali da ni oni ne postižu istovremeno veliku bjelinu i čistoću sadržaja i mreže. Autori su birali svaki svoju verziju kompromisa, neki su ignorirali slab sadržaj svojih bjelina i/ili crnilo oko njih sa brojnim "nema da nema" džokerima (jednoslovi, dvoslovi, kratice), drugi su tražili balans bez naglašene bjeline, većina sa svojim prepoznatljivim "začinima". Kuhinja doktora Kurpesa mi je bila najdraža, mreža izgleda lijepo, dovoljno bijelo, savršeno izbalansirano, sadržaj je zanimljiv i rješiv. Zvuči (a i izgleda) tako lijepo i jednostavno, svi smo to prepoznavali, ali i tražili nešto preko toga i redovno ostajali kratki. Tako je to...  Pokušavao sam  dodajući malo zapetljavanja u kombinacijama (skupine, etimološki oblici...) i dugih prolaza, plaćao to prisustvom džokera (najprije i jednoslovi i dvoslovi, poslije "samo" opskurne troslovne kratice). Pored tih bušmana u Kvizu sam radio i drage mi kriptogramke, poneku tematsku skandinavku, poneki lik u dragoj mi Čvor Križaljci, naravno uporedo redovni posao u HIK-u i Orbis-u, tezge koje su posebna priča, pa dugi niz godina samo Feniks, posljednjih godina i Sezam i Kvizorama. Nisam nikad bio sklon pravljenju popisa pojmova, nemam potrebnu disciplinu ni upornost, no za prvu bušmanijadu na Uni 2015 sam trebao listu zanimljivih sintagmi (iz te liste su metodom slučaja birani zadani pojmovi) i poradih na tome. Poslije sam dodavao kad bi nešto zgodno naišlo. Pomogla mi je ta malena baza da sastavljanje započinjem od nečeg što je "dostojan" početak ambicioznog bušmana, postignem poneki dugi prolaz... Desila se i serija bušmana u Feniksu uvijek započetih od NEISCRPNOST negdje u sredini, imao sam taj, za kombinatoriku nepresušni pojam, i u mnogim križaljkama prije toga. Pridružili su se i drage kolege obogativši kolekciju krasnim radovima.

TEST br. 9, 15.7.1974, str. 8

VJESNIKOV KVIZ br. 177, 29.11.1978, str. 50

 

VJESNIKOV KVIZ br. 175, 1.11.1978, str. 47

ČVOR KRIŽALJKA br. 226, 29.8.1979, str. 9

VJESNIKOV KVIZ br. 321, 6.6.1984.

ORIGINALI IZ 1974-75-e, MOŽDA NIKAD OBJAVLJENO