ESAD BAJRAMOVIĆ 27.8.1948 – 28.1.2022.

Dvije su godine od odlaska Esada Bajramovića, tehničkog urednika u redakciji VEN-a, čovjeka koji je bio vrlo važna karika u projektu "Orbis". Od prvog broja kad god su Orbisovci trebali pomoć Eso je bio sretan da svojih duhom, kreativnošću i vrednoćom pomakne stvari nabolje. Jednako je prije dvadeset i nešto godina potegao iz Michigana da mi pomogne kad sam radio na mom izdavačkom projektu. Proveli smo zajedno nekoliko nezaboravnih dana, prepričali mnoge dogodovštine, sa razumijevanjem razmjenjivali priče o našim novim, neželjenim životima. Uradio mi je tada glavu i naslovnicu za neko moguće buduće enigmatsko izdanje...

Ovdje nudim nekoliko Esinih radova objavljenih u Orbisu u sklopu nagradnih igara. Sjećam se njegove priče kako se crtanjem počeo baviti nakon prekinute nogometaške karijere. Ono što je mnogo važnije prenijeti je osobnost mog dragog Ese. Bio je istinski dobri duh plavog nebodera Oslobođenja, oličenje dobrote i prostodušnosti u najboljem značenju tih riječi čija vrijednost i nedokučivost svakim danom postaje sve izrazitija. Njegov lik i široki osmijeh je jedna od prvih asocijacija u trenucima kad me, bilo kojim povodom, realnost današnjice pogura u utješni osjećaj sreće i ponosa na ono vrijeme, prostor i duh. Bila je velika sreća i čast poznavati ga, raditi i prijateljevati s njim. Hvala ti moj dobri i plemeniti Esade.

OMAR SHARIF

WOODY ALLEN

ROBERT REFDORD

KLAUS KINSKI

"IZAZOV", RIJEKA 1993

Evo ga i treći intervju. Ja nemam više, bilo bi lijepo da se jave posjednici primjeraka Izazova, svi bismo rado vidjeli još intervjua, a i drugih priloga. Ovaj put sugovornik urednika Izazova Ivice Šubata je bio PERO GALOGAŽA. Često se naš Pero Veliki oglašavao  komentarima na blogovima, o njegovim stavovima i kriterijima smo učili i naučili i kroz njegovo dugogodišnje vođenje redakcije Feniksa. Treba ga se sjetiti i u ulogama organizatora ili sudionika manifestacija, natjecanja, druženja...

Intervju je zgodan način, nadajmo se da će ih biti još, Perinih i drugih.

Nešto jasnija kopija je na donjem linku.

slika

PERO GALOGAŽA 

"IZAZOV", RIJEKA 1993

Drugi intervju koji vam s velikim zadovoljstvom ovdje nudim je sa našim dragim Ivicom Maljkovićem. Svi mi koji smo imali sreću da ga poznajemo, da se družimo s njim, znamo koliko je primjeren naslov "Križaljka kao izraz autorove duše". U njegovoj velikoj duši je bilo mjesta za sve nas, rješavače, kombinacije, birane pojmove... Razgovarati s njim o enigmatici je uvijek bio vrlo poseban doživljaj, njegov zanos je prelazio na nas... jedan je bio naš Ivica. 

Opet imam samo foto kopiju pa je čitkost slaba. Kliknite na linkove ispod, čitkost originala je nešto bolja.

slika 1

slika 2

IVICA MALJKOVIĆ

"IZAZOV", RIJEKA 1993

U starim papirima nađoh tri intervjua iz Izazova 1993-e. Sjećam se da sam ih dobio teretne 93-e od Rešada Besničanina kojem evo i ovdje zahvaljujem. Hvala i dragim kolegama na pominjanju, izdavaču i uredniku Ivici Šubatu na  vrijednoj ideji i realizaciji. Nadam se da ta ideja nije potpuno zamrla, odavno razmišljam o tome, rado bih intervjuirao mnoge od enigmata, čekam ...

Prvi intervju imam samo u verziji foto kopije pa je čitkost slaba. Prekucah sve, a možete kliknuti i na linkove ispod ovih redaka, čitkost originala je nešto bolja.

slika 1

slika 2

ŽELJKO BILANKOV

VELEMAJSTOR "KRALJICE ZAGONETAKA"

 Jeste li se, rješavajući križaljke i ostala „enigmatska čuda“ ikada zapitali – tko stoji iza čarolije pretvaranja bjeline papira u vrhunske zagonetke, u crno bijeli svijet, u lucidne anagrame, u skandinavke, u talijanke..., kraće rečeno, u ono što nas svakodnevno uvlači u „mentalni jogging“ čineći da uvijek iznova ispitujemo granice naših mogućnosti? Vjerojatno jeste, i zato ćemo mi, otvarajući ovu rubriku, pokušati ispuniti medijsku prazninu i predstaviti vam sve one autore koji čine hrvatsku enigmatiku danas. Počet ćemo s jednim od najboiljih hrvatskih križaljkotvoraca, našim stalnim suradnikom ŽELJKOM BILANKOVIM iz Splita. 

Iskoristili smo Željkov nedavni boravak u redakciji „IZAZOVA“ za kraći razgovor o enigmatici. Tom prilikom zabilježili smo njegova razmišljanja:

 

O DOBROJ KRIŽALJCI...

Za mene, kao sastavljača, dobra križaljka mora imati opće poznate pojmove, imenice složenije strukture (samoglasničke i suglasničke skupine), poneku sintagmu, eventualno glagol, pridjev (isključivo u srednjem rodu), mali broj „raštrkanih“ crnih polja, dakle prožetost čitavog sastavka... Ne smije biti baš jednostavna za dogonetanje, ne smije imati pretežno nepoznate pojmove, riječi monotone strukture, previše crnih polja vezanih u takozvane dijagonalne „baterije“ samo da bi se postigla bjelina, brojne glagole, pridjeve (posebno glagolske pridjeve m.roda), kratice i naročito ne dvoslov-riječi od dva slova u sredini lika križaljke.

 

O RAZLIČITIM PRISTUPIMA SASTAVLJANJU...

Pristup sastavljanju je različit zavisno od vrste (klasična, tematska sa ili bez slike, kriptogramna itd.) i veličine križaljke. Ako je to klasična križaljka, odnosno „talijanka“ (dimenzija 20x14) počinjem sa sastavljanjem od gornjeg lijevog kuta. Kao prvi pojam vodoravno i okomito nastojim uvrstiti naše imenice, po mogućnosti „jedrice“ (lijepe, manje upotrebljavane hrvatske riječi) složenije strukture.

Uglavnom težim početnoj bijeloj plohi 5X6 (6x5) uz maksimalnu prožetost, isključivo i pod cijenu nove kombinacije – bez dvoslova u sredini. 

O VREMENU POTREBNOM ZA SASTAVLJANJE ...

Za sastaviti dobru „talijanku“ potrebno mi je 4 do 5 sati rada bez prestanka. Naime, teško se prisilim napraviti stanku.

 

SLOVO POČETNICIMA...

Početnicima bih savjetovao da budu ustrajni u svladavanju sastavljačkog umijeća. Najprije trebaju naučiti dobro rješavati, pa tek onda pokušati stvarati križaljke. Ne smiju biti nestrpljivi, očekujući objavljivanje sastavaka i nikada biti uvjereni da sve znaju. Pogrešno je ići linijom manjeg otpora, ugledajući se na loše sastavljače, odnosno konfekcijsku enigmatiku. Zagonetaštvo, to su bezbrojni sati (često noćni) provedeni u mozganju, mijenjanju već postavljenih riječi težeći kvaliteti rada, uz neumorno listanje priručnika i rječnika, a sve to s mogućnošću da se križaljka i ne objavi. No, najvažnije je ne odustati i zapamtite: u enigmatici ne važi pravilo – ovo ne mogu, ove riječi nema, nego – mogu i ove riječi mora biti!

 

O UZORIMA...

Enigmatskog uzora, kao ni pomoći, nisam imao. Sve sam postigao vlastitim radom. Ipak izdvojio bih Hajrudina Hodžića iz Sarajeva (danas u SAD), od kojeg sam, iako već „gotovi“ sastavljač, mnogo naučio.

 

O NAJBOLJIMA ...

U Hrvatskoj su danas ponajbolji autori svakako Pero Galogaža, Valter Kvalić (trenutno u SAD) i Ivica Maljković.

 

ŽELJKO BILANKOV rođen je 7.3.1955. u Splitu. Po zanimanju je ekonomist, zaposlen u Splitskoj banci d.d. Oženjen je, otac petnaestogodišnjeg Maria i jedanaestogodišnjeg Luke.

Od 1969. godine bavi se rješavanjem križaljki u „Vikendu“ i „Slobodnoj Dalmaciji“. 70-tih godina počinje i sastavljati na zadane likove iz „Vikenda“, te na proizvoljne likove za prijatelje. Prvi rad koji mu je objavljen bila je mala klasična križaljka – 10.7.1971. u „Čvoru“, Bjelovar, br. 60. Do danas je objavio oko 2.600 autorskih zagonetaka, od čega većinu križaljaka – više od 2.300, stotinjak „sitnih“ zagonetaka (anagrami i sl) i otprilike isto tiliko grafičkih zagonetaka (čarobni likovi i sl). Dakle, prosječno oko 120 ostvarenja godišnje. Objavljeno mu je i 30-tak zajedničkih križaljki s našim poznatim autorima. Surađivao je u gotovo svim enigmatskim izdanjima na našim prostorima.

Željkova omiljena zagonetka pri sastavljanju je klasična križaljka na zadani (simetričan) što teži raspored crnih polja.

Objavio je i nekoliko povijesno-teorijskih, odnosno informativnih članaka.

Važniji uspjesi: POJ '81.g. – 2. mjesto, POJ '82.g. – 3.mjesto,  PAZAJ '82.g.  – 3 mjesto, ČAP '87.g. – 1. mjesto, ČAP '90.g. – 2 mjesto; Međunarodno odgonetačko natjecanje s ekipom iz Madžarske 1982. g. u Zvorniku, član ekipe ZD „Čvor“ – 1. mjesto. 

JOŠ MALO ISTOGA

Zašto ponavljati isto? Zašto ne. Nije li to sveprisutna praksa. Kao i ranije, i ovo je samo pokušaj jednostavnog prikazivanja nekih objektivnih kriterija, sve s nadom da bude doprinos unapređenju tog aspekta našeg bavljenja kraljicom zagonetaka.

Zašto baš moji radovi? Osim pretpostavljenih razloga (samopromocija, taština i sl) tu je i lako razumljivi oprez. Ako iz mojih skromnih izvora odaberem radove drugih autora ne znam kako će to biti shvaćeno, ali znam(o) da će biti pitanja „zašto baš moj rad, zašto baš ovaj rad“ i slično. Naša osjetljivost je bezbroj puta dokazana, odavno je ona naša neupitna konstanta. Šta ja mislim o svemu tome zaista nije važno, najjednostavnije je ovako kako uradih. AKO IMA ONIH KOJI ŽELE DA NJIHOVI RADOVI BUDU OVAKO PREDSTAVLJENI MOLIM IH DA MI POŠALJU SKENIRANE STRANICE SA RADOVIMA I RJEŠENJIMA. AKO ŽELE I SVOJ POPRATNI TEKST, DODATI I DRUGAČIJI METOD OZNAČAVANJA I BILO ŠTA VEZANO ZA TEMU, JA ĆU SE POTRUDITI DA TO PRIPREMIM I BIĆE OBJAVLJENO NAKON ODOBRENJA AUTORA.

U moje sebične razloge spada i višak slobodnog vremena. Kasno mi je da učim japanski ili kineski jezik, putujem oko svijeta... , lakše i pametnije je ovako polako raditi na teme koje su mi drage i poznate, kako se ono kaže „za svoju dušu", a možda ima i nekog smisla.

Primarni cilj ovakvih teoretskih ogleda nije vezan za rad urednika, naći će oni balans za dobro svog izdanja. Bitno drugačije stoje stvari oko organiziranja i žiriranja sastavljačkih natjecanja. Tu imamo situaciju kada valja, uz svo poštovanje ukusa ocjenjivača, pokušati objektivizirati ocjenjivanje, ne zaboravljajući i rješivost i sl (važne za tiražni uspjeh izdanja), ali ni suštinu enigmatike i križaljke kao njene važne vrste. Objektiviziranje traži teoretsku obradu, iznošenje i sukobljavanje mišljenja i ovo je pokušaj u tom smjeru. Koliko će biti prepoznatljivih rezultata jeste važno, ali nije najvažnije. Davno je rečeno da treba uživati u radu, bilo ili ne bilo ostvarenja cilja, ne znam generalno ali za novopečenog penzionera zaista vrijedi.

Koliko se može uraditi na temu objektivnog prikazivanja kriterija vrednovanja? Dosad se to odnosilo samo na rezultate brojanja i  računanja. Imamo broj crnih polja, PDR, veličinu bjeline i sl. Sami brojčani pokazatelji bez vidljive mreže bi mogli našeg vrlog ocjenjivača odvesti do pogrešnih zaključaka. Nefrekventno slovo može biti u izoliranom polju, mali broj crnih polja može biti postignut lancima crnih polja i sl. Ako ocjenjivač vidi riješenu mrežu i ima vremena i volje da se posveti analiziranju, znaće sve ili gotovo sve. Ako nema vremena, što je najčešći slučaj, ovako kolorkodirana mreža će mu pomoći da vidi isto (ili više) u mnogo manje vremena i sa značajnom uštedom u trudu. Određivanje koji su to manje poznati pojmovi koji zaslužuju debelu crvenu crtu jeste dijelom i subjektivna procjena. Ocjenjivač može biti manje ili više strog, debela crvena linija je samo indikacija da ni slučajno ne propusti vidjeti taj pojam. Sve ostalo (jednoslovi, dvoslovi, kratice, 3 i 4-slovi, dugi pojmovi, sintagme) su savršeno objektivni parametri. Koliko vrijede na njegovoj vagi svaki će ocjenjivač odlučiti sam za sebe.

Opskurne troslovne kratice (OTK) sam označio i kad su uz ivicu mreže. Razlog je jednostavan – autor je svjesno pristao da mu čak 3 polja budu van ukrštanja RIJEČI i to treba biti „sankcionirano“. Potpuno je drugačije sa jednoslovima i dvoslovima uz ivicu, oni su, najčešće, rezultat odsustva prostora za širenje kombinacije.

Kod određivanja šta označiti kao nepoznati pojam treba praviti razliku između mjesta u Zambiji i nekog stranog imena koje u opisu vežemo za nepoznatu osobu... To ime rješavač počesto može nagađati (ili potražiti online), a mjesto u Zambiji baš nikako. 

Ako me pitate koji od ova tri bušmana smatram najboljim odgovor je "ovaj čas ne znam", ovo što vidim jeste vrijedno i korisno za proces ocjenjivanja, ali radovi su vrlo bliski pa bi za nekakav sud trebalo uložiti dodatni trud i nešto vremena. Ovaj čas mi sve titra pred očima, nema razloga za žurbu, nisam li gore napisao POLAKO. A i već sam natrpao puno teksta. 

Ako želite printati original stranicu iz Kvizorame kliknite na link iznad riješene mreže.

KVIZORAMA BR 1582    20.8.2022.

- 27 crnih polja (10.71%)      - PDR 5.36     - množine 2      - glagoli 2

- pridjevi 2      - sintagme 9         - nefrekventna slova 7

- samoglasničke skupine 7      - troslovne suglasničke skupine 4

- dvoslovne suglasničke skupine 45     - troslovne kratice 4 (ADN, AMK, LRT, EGS)

- 6 označenih nepoznatih pojmova (ATEMAR, ANAN, ALCAMO, ANAR, ANIR, TATARAK)

   PLAVO - 9 slova i više                              ŽUTO - suglasničke skupine

   ŽUTO - troslovne kratice                          PLAVO - samoglasničke skupine

   TANKA CRVENA - 3 i 4-slovi u sredini     CRVENI OBRUB - nefrekv.slovo

   DEBELA CRVENA - nepoznat pojam

KVIZORAMA BR 1563    9.4.2022.

- 29 CRNIH POLJA (11.51%)        - PDR 5.25       - množine 5     - glagoli 3

- pridjevi 0    - sintagme 8    - nefrekventna slova 4

- dvoslovne samoglasničke skupine 11      - četveroslovne suglasničke skupine 1

- dvoslovne suglasničke skupine 37     - troslovne kratice 2 (OVG, ORL)

- 8 označenih nepoznatih pojmova (ADILSON, NAIK, BOOL, DOINE, BARASAT, LAKINA, INANA, ITMAR)

   

   PLAVO - 9 slova i više                              ŽUTO - suglasnička skupina

   ŽUTO - troslovna kratica                          PLAVO - samoglasnička skupina

   TANKA CRVENA - 3 i 4-slovi u sredini     CRVENI OBRUB - nefrekv.slovo

   DEBELA CRVENA - nepoznat pojam

KVIZORAMA BR 1592    29.10.2022.

- 28 CRNIH POLJA (11.11%)     - PDR 5.4      - množine 3     - glagoli 2

- pridjevi 1      - sintagme 4        - nefrekventna slova 6

- samoglasničke skupine 11      - četveroslovne suglasničke skupine 1

- troslovne suglasničke skupine 4  - dvoslovne suglasničke skupine 51     

- troslovne kratice  0

- 10 označenih nepoznatih pojmova (PISARSKI, PORDER, MALOT, PANDIANI, IFOR, IČA, KORAP, TAULER, ENN, ARIJARAT)

  

PLAVO - 9 slova i više

ŽUTO - troslovne kratice

TANKA CRVENA LINIJA - troslov ili četveroislov u sredini  

DEBELA CRVENA LINIJA - nepoznati pojam

ŽUTO - suglasnička skupina

PLAVO - samoglasnička skupina

CRVENI OBRUB - nefrekventno slovo

SOZAH 2024 - dopisno natjecanje

Natjecanje u sastavljanju zagonetka u okviru XL SOZAH-a održat će se dopisno u pet kategorija. Stručni ocjenjivački žiri odredit će plasman u svakoj kategoriji, a ukupni pobjednik bit će natjecatelj koji bude imao najbolji redoslijed računajući svih pet kategorija. Svaki rad mora biti potpisan imenom i prezimenom autora, mjesto iz kojega dolazi i treba biti navedena (tročlana) ekipa ako se autor za nju natječe.

Dakle, potrebno je sastaviti ovih pet zagonetki:

1. KRIŽALJKA 20 x 14 u koju treba uvrstiti dva tematska pojma po izboru autora. Jedan tematski pojam mora biti ime i prezime neke povijesne ili suvremene poznate osobe iz Istre, a drugi mora biti naziv nekog naseljenog mjesta u Istri. Napominjemo da će jedan od kriterija pri žiriranju biti i duljina tematskih pojmova. Poželjno je da u križaljci bude fraza i sintagmi, ali samo onih koje su kao takve (masnim slovima) zabilježene u nekom hrvatskom rječniku. Križaljku ne treba opisivati, ali valja navesti izvore za manje poznate pojmove.

2. PREMETALJKA kojoj je rješenje TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA LABINA. Anagram mora biti čist, dakle bez dodavanja ili oduzimanja slova.

3. ČAROBNI LIK koji mora sadržavati pojam MASLINICA. Autori sami biraju kakav čarobni lik žele sastaviti (kvadrat 9x9, štit, rasputnica, rogalj gornji ili donji, kutnik gornji ili donji, zvijezda, kaskada i sl.). Kod uvrštavanja sintagmi vrijedi isto pravilo kao i kod križaljke. Čarobni lik ne treba opisivati.

4. REBUS koji u rješenju mora imati neki pojam vezan uz Istru s time da se pojam ISTRA ne može koristiti ni u postavi ni u rješenju. Jedan od bitnih kriterija pri ocjenjivanju bit će prikazivost ideje crtežima ili fotografijama.

5. ZAGONETKA U STIHU koja ne smije biti premetaljka, a rješenje ili jedno od rješenja je pojam ili su pojmovi vezani uz Istru.

Riječi i pojmovi koji se uvrštavaju u bilo koju zagonetku moraju biti u skladu s pravopisom i gramatikom hrvatskog standardnog jezika. 

U svakoj od pet kategorija natjecatelj može poslati samo jedan rad najkasnije do 15. ožujka 2024. godine na valterkvalic@yahoo.com. Za možebitne dvojbe ili dodatne upite slobodno se javite na gornju e-mail adresu ili na 091-570-4706.

 PRIČA O DVOSLOVIMA

Nekidan nas je Slavko Bovan na blogu TIO podsjetio na diskusiju o dvoslovima iz 2014-e, pogledati na linkovima

https://enigmatikatio.blogspot.com/2024/01/boris-u-kvizorami.html

http://enigmatikatio.blogspot.com/2014/01/dvoslovi.html

Podsjetilo me to na pominjanje simetričnih likova u HIK-u 1975. i kasnije. Na blogu Mladena Markovića "Enigmagika" sam  2.4.2013. napisao: 

"... Nisam protivnik centralne bjeline, naprotiv. Problem je što je nisam spreman “platiti” zidovima crnih polja, dvoslovima, gubljenjem sklada i cjelovitosti mreže, da ne govorim o slabom kvalitetu riječi u bjelini. Ne kažem da je nemoguće, samo kažem da ja to ne mogu i da su mi pomenuti drugi kriteriji neuporedivo važniji. Svako djelo pa i križaljka se gleda kao cjelina gdje svi sastojci ne moraju biti savršeni ali njihova izbalansiranost čini djelo dobrim. Postojanje dvoslova (a i nategnutih troslova) je ilustracija ili autorove nesposobnosti da vlada cijelom mrežom ili drugačijih prioriteta (po mom mišljenju odustajanja od balansa). Nisam ja izmislio to sa dvoslovima, drugi su to radili prije mene. Ukrštene riječi bi trebale biti zanimljivo ukrštene ispravne i lijepe riječi (a ne grupe slova bez značenja) a ako ih obogaćujemo temama i sl to nije opravdanje da odustanemo od suštine. Dvoslovi i jednoslovi uz ivice su nužno zlo (i to se da izbjeći, sjećam se nekih mreža iz Čvor Križaljke, a i HIK-a)... "

Bezbroj puta se pisalo i govorilo o dvoslovima, jednoslovima, troslovnim kraticama... Evo nađoh i ovo što napisah na TIO 13.5.2014:

"... Ovaj put tek da to nije ništa drugo nego jedna od karakteristika stila nekolicine autora, neki prihvatili dosljedno, neki manje dosljedno, neki nikako, dakle nikakvo pravilo koje neko pokušava nametati (ni kao urednik, a kamoli kao komentator) - sve je to super, srećom pa nismo isti, bilo bi dosadno. Ono što mi je puno manje super je odbijanje činjenice da postojanje jednoslova, dvoslova (a i odvratnih 3-slovnih kratica kojih i ja imam u svojim radovima...) znači da se to polje (ili ta polja) OTELO KONTROLI SASTAVLJAČA (u oba smjera), odnosno da nije ispunjeno ono sto zovemo UKRŠTENE RIJEČI, jer jednoslov, dvoslov, ludi troslov nisu riječi (u ovom kontekstu). Može se tvrditi da jednako vrijedi i za duže pojmove, ako su totalno nepoznati, no oni su ipak drugačiji, ne postoji baš svaki 4-slov, kao sto "postoji" svaki jednoslov, dvoslov i gotovo svaki troslov. Pored toga, oni i ne nagrđuju grafički izgled rada (eto neki gledaju i to). Može se, naravno, i reći "koga briga za dvoslove, ovaj rad ima puno drugih vrlina" i meni se lako složiti i s tim, jer svačiji je izbor da prioritizira vrline. Na vrhu moje liste je ukupnost iliti balans..."

Evo nekoliko simetričnih likova iz vremena početaka HIK-a (kraj 1975 i dalje). Kreirao sam i nekoliko likova sa jednoslovima u sredini, ali nikad sa dvoslovima. Čini se da sam slijedio praksu Dr Zvonimira Kurpesa koji je ponekad imao jednoslove u sredini, ali dvoslove nikad.

HIK br 1 - 25.11.1975.

HIK br 2

HIK br 3 

HIK br 9

HIK br 15

HIK br 17

HIK br 22

HIK br 26

HIK br 35

HIK br 36