U starim papirima nađoh tri intervjua iz Izazova 1993-e. Sjećam se da sam ih dobio teretne 93-e od Rešada Besničanina kojem evo i ovdje zahvaljujem. Hvala i dragim kolegama na pominjanju, izdavaču i uredniku Ivici Šubatu na vrijednoj ideji i realizaciji. Nadam se da ta ideja nije potpuno zamrla, odavno razmišljam o tome, rado bih intervjuirao mnoge od enigmata, čekam ...
Prvi intervju imam samo u verziji foto kopije pa je čitkost slaba. Prekucah sve, a možete kliknuti i na linkove ispod ovih redaka, čitkost originala je nešto bolja.
ŽELJKO BILANKOV
VELEMAJSTOR "KRALJICE ZAGONETAKA"
Jeste li se, rješavajući križaljke i ostala „enigmatska čuda“ ikada zapitali – tko stoji iza čarolije pretvaranja bjeline papira u vrhunske zagonetke, u crno bijeli svijet, u lucidne anagrame, u skandinavke, u talijanke..., kraće rečeno, u ono što nas svakodnevno uvlači u „mentalni jogging“ čineći da uvijek iznova ispitujemo granice naših mogućnosti? Vjerojatno jeste, i zato ćemo mi, otvarajući ovu rubriku, pokušati ispuniti medijsku prazninu i predstaviti vam sve one autore koji čine hrvatsku enigmatiku danas. Počet ćemo s jednim od najboiljih hrvatskih križaljkotvoraca, našim stalnim suradnikom ŽELJKOM BILANKOVIM iz Splita.
Iskoristili smo Željkov nedavni boravak u redakciji „IZAZOVA“ za kraći razgovor o enigmatici. Tom prilikom zabilježili smo njegova razmišljanja:
O DOBROJ KRIŽALJCI...
Za mene, kao sastavljača, dobra križaljka mora imati opće poznate pojmove, imenice složenije strukture (samoglasničke i suglasničke skupine), poneku sintagmu, eventualno glagol, pridjev (isključivo u srednjem rodu), mali broj „raštrkanih“ crnih polja, dakle prožetost čitavog sastavka... Ne smije biti baš jednostavna za dogonetanje, ne smije imati pretežno nepoznate pojmove, riječi monotone strukture, previše crnih polja vezanih u takozvane dijagonalne „baterije“ samo da bi se postigla bjelina, brojne glagole, pridjeve (posebno glagolske pridjeve m.roda), kratice i naročito ne dvoslov-riječi od dva slova u sredini lika križaljke.
O RAZLIČITIM PRISTUPIMA SASTAVLJANJU...
Pristup sastavljanju je različit zavisno od vrste (klasična, tematska sa ili bez slike, kriptogramna itd.) i veličine križaljke. Ako je to klasična križaljka, odnosno „talijanka“ (dimenzija 20x14) počinjem sa sastavljanjem od gornjeg lijevog kuta. Kao prvi pojam vodoravno i okomito nastojim uvrstiti naše imenice, po mogućnosti „jedrice“ (lijepe, manje upotrebljavane hrvatske riječi) složenije strukture.
Uglavnom težim početnoj bijeloj plohi 5X6 (6x5) uz maksimalnu prožetost, isključivo i pod cijenu nove kombinacije – bez dvoslova u sredini.
O VREMENU POTREBNOM ZA SASTAVLJANJE ...
Za sastaviti dobru „talijanku“ potrebno mi je 4 do 5 sati rada bez prestanka. Naime, teško se prisilim napraviti stanku.
SLOVO POČETNICIMA...
Početnicima bih savjetovao da budu ustrajni u svladavanju sastavljačkog umijeća. Najprije trebaju naučiti dobro rješavati, pa tek onda pokušati stvarati križaljke. Ne smiju biti nestrpljivi, očekujući objavljivanje sastavaka i nikada biti uvjereni da sve znaju. Pogrešno je ići linijom manjeg otpora, ugledajući se na loše sastavljače, odnosno konfekcijsku enigmatiku. Zagonetaštvo, to su bezbrojni sati (često noćni) provedeni u mozganju, mijenjanju već postavljenih riječi težeći kvaliteti rada, uz neumorno listanje priručnika i rječnika, a sve to s mogućnošću da se križaljka i ne objavi. No, najvažnije je ne odustati i zapamtite: u enigmatici ne važi pravilo – ovo ne mogu, ove riječi nema, nego – mogu i ove riječi mora biti!
O UZORIMA...
Enigmatskog uzora, kao ni pomoći, nisam imao. Sve sam postigao vlastitim radom. Ipak izdvojio bih Hajrudina Hodžića iz Sarajeva (danas u SAD), od kojeg sam, iako već „gotovi“ sastavljač, mnogo naučio.
O NAJBOLJIMA ...
U Hrvatskoj su danas ponajbolji autori svakako Pero Galogaža, Valter Kvalić (trenutno u SAD) i Ivica Maljković.
ŽELJKO BILANKOV rođen je 7.3.1955. u Splitu. Po zanimanju je ekonomist, zaposlen u Splitskoj banci d.d. Oženjen je, otac petnaestogodišnjeg Maria i jedanaestogodišnjeg Luke.
Od 1969. godine bavi se rješavanjem križaljki u „Vikendu“ i „Slobodnoj Dalmaciji“. 70-tih godina počinje i sastavljati na zadane likove iz „Vikenda“, te na proizvoljne likove za prijatelje. Prvi rad koji mu je objavljen bila je mala klasična križaljka – 10.7.1971. u „Čvoru“, Bjelovar, br. 60. Do danas je objavio oko 2.600 autorskih zagonetaka, od čega većinu križaljaka – više od 2.300, stotinjak „sitnih“ zagonetaka (anagrami i sl) i otprilike isto tiliko grafičkih zagonetaka (čarobni likovi i sl). Dakle, prosječno oko 120 ostvarenja godišnje. Objavljeno mu je i 30-tak zajedničkih križaljki s našim poznatim autorima. Surađivao je u gotovo svim enigmatskim izdanjima na našim prostorima.
Željkova omiljena zagonetka pri sastavljanju je klasična križaljka na zadani (simetričan) što teži raspored crnih polja.
Objavio je i nekoliko povijesno-teorijskih, odnosno informativnih članaka.
Važniji uspjesi: POJ '81.g. – 2. mjesto, POJ '82.g. – 3.mjesto, PAZAJ '82.g. – 3 mjesto, ČAP '87.g. – 1. mjesto, ČAP '90.g. – 2 mjesto; Međunarodno odgonetačko natjecanje s ekipom iz Madžarske 1982. g. u Zvorniku, član ekipe ZD „Čvor“ – 1. mjesto.
Nema komentara:
Objavi komentar