29.3.24

Program XL SOZAH-a

Rabac, 26. do 28. travnja 2024.



 

Petak, 26. travnja

Popodne i navečer dolazak sudionika

1830 - 2030 - Večera

2100 - 2230 - "Čvor open"

 

Subota, 27. travnja

0700 - 0900 - Doručak

1000 - Svečano otvaranje SOZAH-a

1030 - 1200 - Prvenstvo Hrvatske u rješavanju zagonetaka

1230 - 1400 - Ručak

1430 - 1600 - Natjecanje u rješavanju logičkih zagonetaka

1700 - 1800 - Skupština Hrvatskog zagonetačkog saveza

1830 - 1900 - Proglašenje pobjednika u svim kategorijama

1900 - 2100 - Večera

 

Nedjelja, 28. travnja

0700 - 0900 Doručak

0900 - 1000 Odjava iz hotela

1000 - Fotografiranje

1030 - 1200 - Razgledavanje starog Labina uz vodiča

1300 - 1400 - Ručak u restoranu "Šterna" u Labinu.

1400 - Odlazak sudionika

 

Napomena:

Još uvijek nije sigurno u kojem hotelu ćemo biti smješteni, ali svakako u jednom od tri spojena hotela kompleksa "Maslinica" (Mimoza, Hedera, Narcis)

Hrvatski zagonetački savez je proglasio sastavljačko i rješavačko natjecanje državnim prvenstvima, pa će uz trofeje koje je pripremio organizator i HZS najboljima uručiti priznanja.

Nakon odlaska u nedjelju preporučamo kraći posjet Festivalu samoniklog bilja u Kršanu. Za one koji budu vozili prema tunelu Učka to je samo 500 m skretanja s rute.

Bude li nekih promjena u programu svi će biti na vrijeme obaviješteni.

Molim sve one koji namjeravaju doći u Rabac da se prijave. Oni koji budu dolazili autobusom, molim da mi jave vrijeme dolaska u Labin, tako da im nađem prijevoz do Rapca.

valterkvalic@yahoo.com

14.2.24

INTERVJU KRIŽALJKA

Nakon starih intervjua sa križaljkaškim kreativcima evo par intervjua u formi skandinavke. Jednostavna ideja, čini mi se smislenom i zanimljivom. Evo sad se pitam zašto ih nismo imali u Orbisu, bilo je super lako doći do popularnih sugovornika. Možda zbog tekstualnog dijela Orbisa gdje je bilo standardnih intervjua. 


HIK 9, kraj 1976.



HIK 25, 1978.




HIK 29, kraj 1978.



HIK 37 10.4.1979.



HIK 40 10.7.1979.





8.2.24

40 GODINA OD SARAJEVSKE OLIMPIJADE


Danas je 40-godišnjica otvaranja Zimske olimpijade u Sarajevu. Bio je to vrlo poseban period za sve nas, ne samo za ljubitelje sporta. Danas to izgleda kao prelijepi san, no to jeste bila naša stvarnost. Ovih dana je rečeno i napisano mnogo o tom događaju i vremenu. Sjećanja me vraćaju u iznajmljeni stančić na Obali, rad u redakciji Orbis-a, pored toga i HIK, a i angažman na TVSA u pripremi Olimpijskog kviza. Sa svih strana su došli vrhunski eksperti za sve oblasti, sjećam se da sam na TV sreo Lazu Golužu i Božu Sušeca.

Ovdje donosim nekoliko radova posvećenih ZOI 84.


ORBIS BR 73, 24.2.1984.




HIK BR 93, 10.2.1984.



















28.1.24

ESAD BAJRAMOVIĆ 27.8.1948 – 28.1.2022.

Dvije su godine od odlaska Esada Bajramovića, tehničkog urednika u redakciji VEN-a, čovjeka koji je bio vrlo važna karika u projektu "Orbis". Od prvog broja kad god su Orbisovci trebali pomoć Eso je bio sretan da svojih duhom, kreativnošću i vrednoćom pomakne stvari nabolje. Jednako je prije dvadeset i nešto godina potegao iz Michigana da mi pomogne kad sam radio na mom izdavačkom projektu. Proveli smo zajedno nekoliko nezaboravnih dana, prepričali mnoge dogodovštine, sa razumijevanjem razmjenjivali priče o našim novim, neželjenim životima. Uradio mi je tada glavu i naslovnicu za neko moguće buduće enigmatsko izdanje...

Ovdje nudim nekoliko Esinih radova objavljenih u Orbisu u sklopu nagradnih igara. Sjećam se njegove priče kako se crtanjem počeo baviti nakon prekinute nogometaške karijere. Ono što je mnogo važnije prenijeti je osobnost mog dragog Ese. Bio je istinski dobri duh plavog nebodera Oslobođenja, oličenje dobrote i prostodušnosti u najboljem značenju tih riječi čija vrijednost i nedokučivost svakim danom postaje sve izrazitija. Njegov lik i široki osmijeh je jedna od prvih asocijacija u trenucima kad me, bilo kojim povodom, realnost današnjice pogura u utješni osjećaj sreće i ponosa na ono vrijeme, prostor i duh. Bila je velika sreća i čast poznavati ga, raditi i prijateljevati s njim. Hvala ti moj dobri i plemeniti Esade.


"IZAZOV", RIJEKA 1993


Evo ga i treći intervju. Ja nemam više, bilo bi lijepo da se jave posjednici primjeraka Izazova, svi bismo rado vidjeli još intervjua, a i drugih priloga. Ovaj put sugovornik urednika Izazova Ivice Šubata je bio PERO GALOGAŽA. Često se naš Pero Veliki oglašavao  komentarima na blogovima, o njegovim stavovima i kriterijima smo učili i naučili i kroz njegovo dugogodišnje vođenje redakcije Feniksa. Treba ga se sjetiti i u ulogama organizatora ili sudionika manifestacija, natjecanja, druženja...

Intervju je zgodan način, nadajmo se da će ih biti još, Perinih i drugih.


Nešto jasnija kopija je na donjem linku.

slika

PERO GALOGAŽA 





24.1.24

"IZAZOV", RIJEKA 1993


Drugi intervju koji vam s velikim zadovoljstvom ovdje nudim je sa našim dragim Ivicom Maljkovićem. Svi mi koji smo imali sreću da ga poznajemo, da se družimo s njim, znamo koliko je primjeren naslov "Križaljka kao izraz autorove duše". U njegovoj velikoj duši je bilo mjesta za sve nas, rješavače, kombinacije, birane pojmove... Razgovarati s njim o enigmatici je uvijek bio vrlo poseban doživljaj, njegov zanos je prelazio na nas... jedan je bio naš Ivica. 

Opet imam samo foto kopiju pa je čitkost slaba. Kliknite na linkove ispod, čitkost originala je nešto bolja.


slika 1

slika 2


IVICA MALJKOVIĆ





22.1.24

"IZAZOV", RIJEKA 1993

U starim papirima nađoh tri intervjua iz Izazova 1993-e. Sjećam se da sam ih dobio teretne 93-e od Rešada Besničanina kojem evo i ovdje zahvaljujem. Hvala i dragim kolegama na pominjanju, izdavaču i uredniku Ivici Šubatu na  vrijednoj ideji i realizaciji. Nadam se da ta ideja nije potpuno zamrla, odavno razmišljam o tome, rado bih intervjuirao mnoge od enigmata, čekam ...

Prvi intervju imam samo u verziji foto kopije pa je čitkost slaba. Prekucah sve, a možete kliknuti i na linkove ispod ovih redaka, čitkost originala je nešto bolja.


slika 1

slika 2


ŽELJKO BILANKOV







VELEMAJSTOR "KRALJICE ZAGONETAKA"

 Jeste li se, rješavajući križaljke i ostala „enigmatska čuda“ ikada zapitali – tko stoji iza čarolije pretvaranja bjeline papira u vrhunske zagonetke, u crno bijeli svijet, u lucidne anagrame, u skandinavke, u talijanke..., kraće rečeno, u ono što nas svakodnevno uvlači u „mentalni jogging“ čineći da uvijek iznova ispitujemo granice naših mogućnosti? Vjerojatno jeste, i zato ćemo mi, otvarajući ovu rubriku, pokušati ispuniti medijsku prazninu i predstaviti vam sve one autore koji čine hrvatsku enigmatiku danas. Počet ćemo s jednim od najboiljih hrvatskih križaljkotvoraca, našim stalnim suradnikom ŽELJKOM BILANKOVIM iz Splita. 

Iskoristili smo Željkov nedavni boravak u redakciji „IZAZOVA“ za kraći razgovor o enigmatici. Tom prilikom zabilježili smo njegova razmišljanja:

 

O DOBROJ KRIŽALJCI...

Za mene, kao sastavljača, dobra križaljka mora imati opće poznate pojmove, imenice složenije strukture (samoglasničke i suglasničke skupine), poneku sintagmu, eventualno glagol, pridjev (isključivo u srednjem rodu), mali broj „raštrkanih“ crnih polja, dakle prožetost čitavog sastavka... Ne smije biti baš jednostavna za dogonetanje, ne smije imati pretežno nepoznate pojmove, riječi monotone strukture, previše crnih polja vezanih u takozvane dijagonalne „baterije“ samo da bi se postigla bjelina, brojne glagole, pridjeve (posebno glagolske pridjeve m.roda), kratice i naročito ne dvoslov-riječi od dva slova u sredini lika križaljke.

 

O RAZLIČITIM PRISTUPIMA SASTAVLJANJU...

Pristup sastavljanju je različit zavisno od vrste (klasična, tematska sa ili bez slike, kriptogramna itd.) i veličine križaljke. Ako je to klasična križaljka, odnosno „talijanka“ (dimenzija 20x14) počinjem sa sastavljanjem od gornjeg lijevog kuta. Kao prvi pojam vodoravno i okomito nastojim uvrstiti naše imenice, po mogućnosti „jedrice“ (lijepe, manje upotrebljavane hrvatske riječi) složenije strukture.

Uglavnom težim početnoj bijeloj plohi 5X6 (6x5) uz maksimalnu prožetost, isključivo i pod cijenu nove kombinacije – bez dvoslova u sredini. 


O VREMENU POTREBNOM ZA SASTAVLJANJE ...

Za sastaviti dobru „talijanku“ potrebno mi je 4 do 5 sati rada bez prestanka. Naime, teško se prisilim napraviti stanku.

 

SLOVO POČETNICIMA...

Početnicima bih savjetovao da budu ustrajni u svladavanju sastavljačkog umijeća. Najprije trebaju naučiti dobro rješavati, pa tek onda pokušati stvarati križaljke. Ne smiju biti nestrpljivi, očekujući objavljivanje sastavaka i nikada biti uvjereni da sve znaju. Pogrešno je ići linijom manjeg otpora, ugledajući se na loše sastavljače, odnosno konfekcijsku enigmatiku. Zagonetaštvo, to su bezbrojni sati (često noćni) provedeni u mozganju, mijenjanju već postavljenih riječi težeći kvaliteti rada, uz neumorno listanje priručnika i rječnika, a sve to s mogućnošću da se križaljka i ne objavi. No, najvažnije je ne odustati i zapamtite: u enigmatici ne važi pravilo – ovo ne mogu, ove riječi nema, nego – mogu i ove riječi mora biti!

 

O UZORIMA...

Enigmatskog uzora, kao ni pomoći, nisam imao. Sve sam postigao vlastitim radom. Ipak izdvojio bih Hajrudina Hodžića iz Sarajeva (danas u SAD), od kojeg sam, iako već „gotovi“ sastavljač, mnogo naučio.

 

O NAJBOLJIMA ...

U Hrvatskoj su danas ponajbolji autori svakako Pero Galogaža, Valter Kvalić (trenutno u SAD) i Ivica Maljković.

 

ŽELJKO BILANKOV rođen je 7.3.1955. u Splitu. Po zanimanju je ekonomist, zaposlen u Splitskoj banci d.d. Oženjen je, otac petnaestogodišnjeg Maria i jedanaestogodišnjeg Luke.

Od 1969. godine bavi se rješavanjem križaljki u „Vikendu“ i „Slobodnoj Dalmaciji“. 70-tih godina počinje i sastavljati na zadane likove iz „Vikenda“, te na proizvoljne likove za prijatelje. Prvi rad koji mu je objavljen bila je mala klasična križaljka – 10.7.1971. u „Čvoru“, Bjelovar, br. 60. Do danas je objavio oko 2.600 autorskih zagonetaka, od čega većinu križaljaka – više od 2.300, stotinjak „sitnih“ zagonetaka (anagrami i sl) i otprilike isto tiliko grafičkih zagonetaka (čarobni likovi i sl). Dakle, prosječno oko 120 ostvarenja godišnje. Objavljeno mu je i 30-tak zajedničkih križaljki s našim poznatim autorima. Surađivao je u gotovo svim enigmatskim izdanjima na našim prostorima.

Željkova omiljena zagonetka pri sastavljanju je klasična križaljka na zadani (simetričan) što teži raspored crnih polja.

Objavio je i nekoliko povijesno-teorijskih, odnosno informativnih članaka.

Važniji uspjesi: POJ '81.g. – 2. mjesto, POJ '82.g. – 3.mjesto,  PAZAJ '82.g.  – 3 mjesto, ČAP '87.g. – 1. mjesto, ČAP '90.g. – 2 mjesto; Međunarodno odgonetačko natjecanje s ekipom iz Madžarske 1982. g. u Zvorniku, član ekipe ZD „Čvor“ – 1. mjesto.