NEPOTVRDIVOST POTVRĐENOSTI KAO DOVOLJNOG KRITERIJA

ili

KORISTIMO LI TEHNOLOGIJU NA NAJBOLJI NAČIN

 

Najjednostavniji početak je prijedlog svakom od nas da uporedimo spisak pojmova iz bušmana doktora Kurpesa i sličnih današnjih radova vrhunskih autora. Poredimo koliki postotak pojmova mi enigmati, zasigurno natprosječni rješavači, znamo u smislu značenja, a koliko ih imamo onako „u glavi“, čuli smo za njih te, najvažnije, koliko ih je totalno nepoznatih.

Prije nego se pozabavimo rezultatima poređenja i analizom izvora i posljedica, predlažem da se sjetimo stare enigmatskopromotivne mantre „do znanja kroz razonodu“. Išlo je to uz enigmatiku, koliko smo i mi sami mislili tako zaista nisam siguran, no nismo se bunili protiv takvog etiketiranja. Kakva su se to znanja mogla steći rješavajući enigmatske priloge u specijaliziranim izdanjima velikih tiraža, jesmo li mi enigmati bili znalci koji se mogu pohvaliti zavidnim znanjem iz različitih oblasti? Bilo je uspjeha na TV kvizovima, ali uspješni su bili i neenigmati. Čini se da je znalaca bilo podjednako u svim profesijama i hobijima. Toliko o toj, ne baš sretno odabranoj, proenigmatskoj poruci.

Enigmatika je zagonetaštvo, a zagonetka sama po sebi može ali ne mora podrazumijevati nekakvo znanje enciklopedijskih, kvizaških, aktualnih itd itd pojmova. U nekim enigmatskim disciplinama (npr teži magični likovi) autori i rješavači su, logikom tih disciplina, glave i baze podataka,  napunili enigmatizmima. Riječ je o pojmovima kojima vrijednost i značaj daje slovna struktura koja ih čini posebno upotrebljivim kamenčićima u slaganju nekih naših mozaika. Teško da pojmove kao ARIJARAT možemo prepoznati kao vrijedan dodatak ičijem znanju. Naravno, možemo reći i onu „od viška glava ne boli“. Tu smo na skliskom terenu jer logika koja vrijedi za teže magične likove nije primjenjiva za klasične križaljke (a spontano je prenosimo) pa glavobolje, odnosno štetne posljedice, nisu isključene.

Pravi je trenutak da se vratimo gore, na početak i rezultate naših poređenja. Najprije o kriterijima koje sam gore predložio. Nisam pominjao potvrđenost pojmova, broj izvora na Google-u, akademsku težinu pojmova, kvizašku upotrebljivost, aktualnost, poželjnu lokalnost, složenu strukturu (skupine)..., dakle ništa od tih vrijednih i ozbiljnih kriterija. Predložih kriterije – koliki postotak pojmova svaki od nas enigmata zna i mogao bi ih riješiti po standardnom opisu, koliki postotak pojmova mu zvuče poznato ali nema pojma o značenju i nikakav opis mu ne bi pomogao, te, najzad, koliki postotak pojmova ide u kategoriju „nikad čuo“. Naravno, postoje tu prelazni oblici, no ideja je steći nekakvu predstavu o sadržaju mreža u ozbiljnim križaljkama nekad i danas.

Sigurno ste svi od samog početka skontali na koji mlin vodu navodim, no, čiji god da je taj mlin (ja vjerujem da je naš, enigmatsko-hobistički čije brašno jedemo zajedno sa braćom rješavačima), voda je čista i pitka pa molim za još malko pažnje. Ovi paragrafi gore su pokušaj poticaja na realno sagledavanje šta imamo u današnjoj ozbiljnoj križaljkaškoj enigmatici i je li to ono što želimo, a posebno je li to najbolje što možemo učiniti za našu svevremensku i vječnu kraljicu zagonetaka..

Je li naš rješavač uzeo olovku i naše djelo da se testira ili sprema za kviz, ili da nađe i pokuša zapamtiti neki komadić znanja ili informacije. Osnovna ideja našeg partnera s druge strane kioska je provesti (neki će reći „ubiti“) nešto vremena, slijediti naše korake, oslušnuti istu melodiju i zaplesati s nama lijepu igru riječima i znanjem. Koliko ćemo našem partneru ili partnerici pružiti užitka ovisi o onom što i na koji način nudimo. Plus, ono što, uz prihvatljivu dozu idealiziranja jer lijepo zvuči, a nije ni neistinito, davno napisah - onoliko koliko je autor uživao sastavljajući uživaće odgonetač rješavajući. Bojim se da nismo baš poželjni partneri ni za stare ni za nove plesne melodije i podije. Ostali smo staromodni (radovi nam, konceptom i prezentacijom, izgledaju kao prije 60 i više godina), a napustili stare dobre kriterije. Dobili smo nove alatke (internet, baze podataka, softvere za pretraživanje i sastavljanje...), našli nove prioritete (bjeline, PDR...) , dakle puno novog ali izgleda ne baš u harmoniji sa današnjom realnošću (vidjeti prosječnu starost naših kupaca, skromne tiraže...). Ponašamo se kao autokrati – podanicima, koji bi trebali biti naši ravnopravni partneri u igri, kažemo „mi bolje od vas znamo šta vi volite i trebate“. Bezobzirno im namećemo ulogu svjedoka (i žrtve) naših samoljubivih ambicija iza koje stoje naše taštine i interesi (valja vratiti rad uložen u baze i sl) i naše nove alatke, proteze i pomagala koje naš plesni partner nema i ne treba da ima. Znam, svaki urednik i izdavač želi sebi dobro, opstanak izdanja, neće tek tako eksperimentirati, bitno mijenjati „ekipu koja pobjeđuje“.  Šta je u ovom kontekstu pobjeda? Autori će, naravno, slijediti ukus i koncept urednika. Razumljivo je to zajedništvo urednika i autora, njihov odnos je dvosmjeran, trebaju jedni druge i trude se da udovolje drugoj strani.... Bilo bi nepravedno reći da totalno ignoriraju treću stranu, rješavače, no ako ćemo se potruditi i pobrojati stvari iz prvog paragrafa vidjećemo pravo stanje stvari. Ne može biti nikakve sumnje da su današnji vrhunski autori u stanju ispuniti sve razumne želje urednika. Zaključak se nameće – uredničkim kriterijima i eksplicitno u svakoj prilici valja ohrabrivati ono što je bliže smislu i interesu enigmatike kao dijela masovne kulture.

Treba se sjetiti da su nekadašnji autori uglavnom sastavljali iz glave, knjige su služile za provjeru, nisu bile previše korisne kad je trebalo iščeprkati potpuno novi pojam koji nam rješava kombinaciju. Njihove kreacije su rješavali konzumenti u sličnoj situaciji, iz glave, gotovo nikad koristeći knjige. Danas je sve drugačije, autori će u bazi naći nešto što ne znaju, reći „potvrđeno je“, urednici prihvatiti, rješavač (bez baze, interneta...) će se pitati otkud im ideja da bi on to trebao znati. Predlažem da nove alatke koristimo za održavanje klasičnih kriterija. I pisci su prihvatili laptope i programe, ali su knjige ostale knjige, eseji eseji i slično, sve namijenjeno čovjeku koji čita. Procijedimo baze i uredničke kriterije kroz gusto sito rješivosti, poznatosti i svježine. Zadržimo potvrđenost kao nezaobilazan kriterij, slobodu kreiranja sintagmi i riječi ostavimo kao super rijetku opciju. Bjeline, PDR i sl sveprisutne statističko-rekorderske kriterije na listi naših kriterija smjestimo bitno niže nego su danas (natjecanja su prigode kad dobijaju malo veću težinu). Analizirajmo i poredimo radove sa klasičnim vrijednostima, ljepotom i rješivošću uvrštenih pojmova, promovirajmo logiku „kroz enigmatsku igru do ljepote jezika i druženja“ ili sl. Evo mi se nameće termin ORGANIC, nešpricane križaljke, kao jabuke ili salata, manje privlačne na slici ali prijatnije i zdravije za konzumiranje. Suvremenost tražimo u novim konceptima zagonetaka omogućenim novima alatima i medijima. Najjednostavnije rečeno – ako bi urednici digli kriterije kvaliteta (svježine, poznatosti, rješivosti...sve uz pristanak na manje bjeline i poneko crno polje više) današnji ozbiljni autori bi to postigli, preostali rješavači bi bili zadovoljniji. Do novih, na obje strane kioska ili ekrana, treba pokušati doći istom „organic“ logikom u kombinaciji sa novim alatkama, konceptima i medijima.

 

DOĐE LJETO

Završila se, ljepša nego ikad, proljetna sezona skitanja sa svim što ide u paketu, pripremama, stresom, umorom..., ovaj put me stigla i korona. Evo me u ljetnoj šemi što znači bježi od vrućine i turizma, sjedi u kući i dvorištu, drži se hladovine, kombiniraj šetnju u parku i okolini, rad u vrtu, čitanje i slušanje najrazličitijih stvari, sport na TV, "Potjeru" sa Youtube-a... Prođe penzionerski dan, čudan je taj osjećaj da vrijeme prolazi brže nego ikad. Kažu da je to jedna od popratnih stvari koje dođu u slavnoj trećoj dobi.

Neka mi oproste moji urednici, ali za enigmatiku nije bilo ni volje ni vremena. Evo se polako vraćam, dužan sam suradnju, a i neke odgovore.

Povratak je najlakši na blogu, biće objavljivanja starih stvari, ponešto i novo, suzdržaću se od ozbiljnih obećanja... Za početak evo mog doprinosa Čvorovoj šampionskoj ekipi na PAZAH-u. Bodovno je bio vrlo skroman, uradih najbolje što sam mogao, zadovoljan sam jedino anagramom. Izbornik Pero me promptno javno škartirao za budućnost, no nije nezadovoljan, nisam ni ja. O postsozahovskim temama je bilo zanimljivih komentara, ne samo online, nedavno me dragi enigmatski kolega podsjetio da sam ostao dužan neke odgovore, biće i to, valjda će vrućina popustiti.

Debelim crvenim linijama sam označio pojmove kojih ne bi trebalo biti u dobroj križaljci, pogotovo ne grupirano kao ovdje dolje lijevo. Imam ja ovdje i solidan broj ne baš poznatih pojmova, oni su bitno manja mana, lako ćete ih prepoznati u velikoj mreži. 

Posljednja mreža ima označene duže pojmove - zeleni su pojmovi od devet i više slova, žuti su 8-slovi, a plavi 7-slovi. Postotak bijelih polja (koja su izvan tih 7+ kombinacija) je 19 %, odnosno 81% polja sa slovima je dio (makar u jednom smjeru) pojmova od 7 i više slova. Ovo ima značaja samo ako u igri nemamo jednoslove, dvoslove i troslovne kratice.

Program XL SOZAH-a

Rabac, 26. do 28. travnja 2024.

 

Petak, 26. travnja

Popodne i navečer dolazak sudionika

1830 - 2030 - Večera

2100 - 2230 - "Čvor open"

 

Subota, 27. travnja

0700 - 0900 - Doručak

1000 - Svečano otvaranje SOZAH-a

1030 - 1200 - Prvenstvo Hrvatske u rješavanju zagonetaka

1230 - 1400 - Ručak

1430 - 1600 - Natjecanje u rješavanju logičkih zagonetaka

1700 - 1800 - Skupština Hrvatskog zagonetačkog saveza

1830 - 1900 - Proglašenje pobjednika u svim kategorijama

1900 - 2100 - Večera

 

Nedjelja, 28. travnja

0700 - 0900 Doručak

0900 - 1000 Odjava iz hotela

1000 - Fotografiranje

1030 - 1200 - Razgledavanje starog Labina uz vodiča

1300 - 1400 - Ručak u restoranu "Šterna" u Labinu.

1400 - Odlazak sudionika

 

Napomena:

Još uvijek nije sigurno u kojem hotelu ćemo biti smješteni, ali svakako u jednom od tri spojena hotela kompleksa "Maslinica" (Mimoza, Hedera, Narcis)

Hrvatski zagonetački savez je proglasio sastavljačko i rješavačko natjecanje državnim prvenstvima, pa će uz trofeje koje je pripremio organizator i HZS najboljima uručiti priznanja.

Nakon odlaska u nedjelju preporučamo kraći posjet Festivalu samoniklog bilja u Kršanu. Za one koji budu vozili prema tunelu Učka to je samo 500 m skretanja s rute.

Bude li nekih promjena u programu svi će biti na vrijeme obaviješteni.

Molim sve one koji namjeravaju doći u Rabac da se prijave. Oni koji budu dolazili autobusom, molim da mi jave vrijeme dolaska u Labin, tako da im nađem prijevoz do Rapca.

valterkvalic@yahoo.com

INTERVJU KRIŽALJKA

Nakon starih intervjua sa križaljkaškim kreativcima evo par intervjua u formi skandinavke. Jednostavna ideja, čini mi se smislenom i zanimljivom. Evo sad se pitam zašto ih nismo imali u Orbisu, bilo je super lako doći do popularnih sugovornika. Možda zbog tekstualnog dijela Orbisa gdje je bilo standardnih intervjua. 

HIK 4, 10.3.1976.

HIK 9, kraj 1976.

HIK 25, 1978.

HIK 29, kraj 1978.

HIK 37 10.4.1979.

HIK 40 10.7.1979.

40 GODINA OD SARAJEVSKE OLIMPIJADE

Danas je 40-godišnjica otvaranja Zimske olimpijade u Sarajevu. Bio je to vrlo poseban period za sve nas, ne samo za ljubitelje sporta. Danas to izgleda kao prelijepi san, no to jeste bila naša stvarnost. Ovih dana je rečeno i napisano mnogo o tom događaju i vremenu. Sjećanja me vraćaju u iznajmljeni stančić na Obali, rad u redakciji Orbis-a, pored toga i HIK, a i angažman na TVSA u pripremi Olimpijskog kviza. Sa svih strana su došli vrhunski eksperti za sve oblasti, sjećam se da sam na TV sreo Lazu Golužu i Božu Sušeca.

Ovdje donosim nekoliko radova posvećenih ZOI 84.

ORBIS BR 73, 24.2.1984.

HIK BR 93, 10.2.1984.

ESAD BAJRAMOVIĆ 27.8.1948 – 28.1.2022.

Dvije su godine od odlaska Esada Bajramovića, tehničkog urednika u redakciji VEN-a, čovjeka koji je bio vrlo važna karika u projektu "Orbis". Od prvog broja kad god su Orbisovci trebali pomoć Eso je bio sretan da svojih duhom, kreativnošću i vrednoćom pomakne stvari nabolje. Jednako je prije dvadeset i nešto godina potegao iz Michigana da mi pomogne kad sam radio na mom izdavačkom projektu. Proveli smo zajedno nekoliko nezaboravnih dana, prepričali mnoge dogodovštine, sa razumijevanjem razmjenjivali priče o našim novim, neželjenim životima. Uradio mi je tada glavu i naslovnicu za neko moguće buduće enigmatsko izdanje...

Ovdje nudim nekoliko Esinih radova objavljenih u Orbisu u sklopu nagradnih igara. Sjećam se njegove priče kako se crtanjem počeo baviti nakon prekinute nogometaške karijere. Ono što je mnogo važnije prenijeti je osobnost mog dragog Ese. Bio je istinski dobri duh plavog nebodera Oslobođenja, oličenje dobrote i prostodušnosti u najboljem značenju tih riječi čija vrijednost i nedokučivost svakim danom postaje sve izrazitija. Njegov lik i široki osmijeh je jedna od prvih asocijacija u trenucima kad me, bilo kojim povodom, realnost današnjice pogura u utješni osjećaj sreće i ponosa na ono vrijeme, prostor i duh. Bila je velika sreća i čast poznavati ga, raditi i prijateljevati s njim. Hvala ti moj dobri i plemeniti Esade.

OMAR SHARIF

WOODY ALLEN

ROBERT REFDORD

KLAUS KINSKI

"IZAZOV", RIJEKA 1993

Evo ga i treći intervju. Ja nemam više, bilo bi lijepo da se jave posjednici primjeraka Izazova, svi bismo rado vidjeli još intervjua, a i drugih priloga. Ovaj put sugovornik urednika Izazova Ivice Šubata je bio PERO GALOGAŽA. Često se naš Pero Veliki oglašavao  komentarima na blogovima, o njegovim stavovima i kriterijima smo učili i naučili i kroz njegovo dugogodišnje vođenje redakcije Feniksa. Treba ga se sjetiti i u ulogama organizatora ili sudionika manifestacija, natjecanja, druženja...

Intervju je zgodan način, nadajmo se da će ih biti još, Perinih i drugih.

Nešto jasnija kopija je na donjem linku.

slika

PERO GALOGAŽA